Pet redaka-rimski dnevnik svećenika Ivana Tomasa 1943.-1944. (priredio Domagoj Tomas)

Pet redaka-rimski dnevnik svećenika Ivana Tomasa 1943.-1944.Pet redaka, rimski dnevnik svećenika Ivana Tomasa, predstavlja autentično svjedočanstvo iz razdoblja Drugoga svjetskog rata, koje se zajedno s ostatkom Tomasove ostavštine čuva u Arhivu biskupskog ordinarijata Mostar. Tomas je spomenuti dnevnik vodio tijekom 1943. i prvih triju mjeseci 1944., kao svećenik Mostarsko-duvanjske biskupije s boravištem u Rimu. Ondje se potkraj 1941. našao kao dotadašnji tajnik skopskog biskupa Smiljana Franje Čekade, upućen na poslijediplomski studij teologije na papinskom sveučilištu Gregoriani. S obzirom na to da dnevnik Pet redaka prethodno nije objavljen, niti je korišten kao historiografski izvor, njegovo objavljivanje upravo otvara mogućnost korištenja prilikom historiografskog rada, u prvome redu iz područja crkvene povijesti i povijesti hrvatskog iseljeništva, napose hrvatske rimske kolonije, ali i povijesti svakodnevice. Slične su dnevnike u razdoblju Drugoga svjetskog rata vodili mnogi, no Pet redaka zasigurno predstavlja jedan od opsežnijih objavljenih dnevnika iz toga razdoblja na hrvatskome jeziku. Sama knjiga podijeljena je u tri poglavlja. Prvo poglavlje pod naslovom Život i djelo don Ivana Tomasa (1911. – 1992.) obuhvaća biografske podatke iz Tomasova života i kratku analizu njegova javnog djelovanja. Tomas je rođen 1911. u Drinovcima, u zapadnoj Hercegovini, a školovao se u rodnome mjestu, Stocu, Travniku i Sarajevu. Nakon svećeničkog ređenja u Sarajevu, proslavio je mladu misu u Bijelom Polju 1937. Svećeničku službu započeo je 1938. u Hercegovini i vršio ju sve do 1940., kada je otišao na položaj tajnika biskupa Čekade u Skopsku biskupiju. Na poslijediplomski studij u Rim uputio se 1941., a doktorirao je 1951. Od 1954. do 1962. vršio je dužnost glavnoga urednika Hrvatskog programa Radio Vatikana, a po završetku službe nastavio je djelovati u Domu bl. Nikole Tavelića u Grottaferrati kraj Rima. Pisao je za mnoge hrvatske iseljeničke časopise i revije: Novi život, Glasnik Srca Isusova i Marijina, Hrvatsku reviju, Studiju Croaticu, Novu Hrvatsku, Križ, Danicu, Našu nadu, Hrvatski glas itd. Umro je 1992., a pokopan je na rimskome groblju Campo Verano. Drugo poglavlje O dnevniku „Pet redaka“ predstavlja svojevrstan uvod u sam tekst dnevnika. U tom se poglavlju ukratko analiziraju povijesne okolnosti nastanka dnevnika, njegova specifična forma zapisivanja, tematska usmjerenost i jezične osobitosti. Posebno se razmatra značenje dnevnika Pet redaka kao mogućeg historiografskog izvora, njegov položaj u diskursu autobiografske proze, te usporedba i odnos s nekim prethodno objavljenim dnevnicima na hrvatskom jeziku. Treće poglavlje pod naslovom Pet redaka zapravo je obujmom najveće i čini središnji, najvažniji dio knjige. Ono obuhvaća transkribirani izvorni rukopisni tekst Tomasova dnevnika, s mnogim popratnim bilješkama i objašnjenjima koja se nalaze u fusnotama, a tiču se pojedinih osoba, lokacija, događaja, citata i sl. Također, s obzirom da su dijelovi dnevnika pisani na stranim jezicima (latinski, talijanski, njemački, francuski), u bilješkama se nalaze i prijevodi tih dijelova.