Preddiplomski studij

Smjerovi: Kulturalni menadžment, Medijska kultura i Knjižničarstvo
Trajanje studija: Studij traje 3 godine odnosno 6 semestara.
Struktura studija

Studijski program sveučilišnog preddiplomskog interdisciplinarnog studija Kulturologije izvodi se prema interdisciplinarnom modelu utemeljenom na tri smjera na kojima se studenti-kulturolozi uže profiliraju kao stručnjaci u području kulture. Smjerovi Kulturalni menadžment, Medijska kultura i Knjižničarstvo čine 3 zasebne cjeline i istodobno su povezani zajedničkim ishodišnim programskim modulom – Kulturologija.

Studijski program čine:
• Obvezni opći kolegiji
• Obvezni stručni kolegiji
• Obvezne radionice
• Izborni kolegiji

Skupina obveznih općih kolegija predstavlja zajednički modul za tri godine studija tijekom 6 semestara za sve smjerove: Kulturalni menadžment, Medijska kultura i Knjižničarstvo. Skupina obveznih općih kolegija kao zajednički modul sveučilišnog interdisciplinarnog studija Kulturologije sadrži niz općih kolegija koji obrazuju studente na teorijskoj razini i omogućavaju proučavanje različitih znanstvenih polja i znanstvenih grana u okviru društvenih i humanističkih znanosti te umjetnosti: povijesti i teorije književnosti, jezikoslovlja, filozofije, povijesti, ekonomije, prava, informacijskih znanosti te umjetnosti.

Skupina obveznih stručnih kolegija omogućuje studentu izborom jednog od tri smjera usko profiliranje u području kulture: Kulturalnog menadžmenta, Medijske kulture ili Knjižničarstva. Skupina obveznih stručnih kolegija predstavlja modul stručnih kolegija za svaki pojedini smjer i studentima omogućuje užu profilaciju u okviru kulture s naglaskom na ekonomiju-menadžment i upravljanje u kulturi, medijsku kulturu te knjižničarstvo.

Obvezne radionice u sva tri smjera, uz obrazovanje na teorijskoj i stručnoj razini omogućuju stručno osposobljavanje na praktičnoj razini te suradnju s kulturnim ustanovama (kazališta, galerije, muzeji, državni arhiv, knjižnice, opće i specijalne, visoka učilišta, medijske kuće, nakladničke tvrtke) i stručnjacima iz prakse kako bi studenti bili u okruženju struke za koju se obrazuju. Na taj se način studenti izravno susreću s djelatnostima vezanim za različite oblike javnog komuniciranja te poslove organizacije i upravljanja u privatnom i javnom sektoru na području kulture. Obvezne radionice predstavljaju neposredno povezivanje teorijskih spoznaja s praktičnom primjenom u struci uz asistenciju visoko profesionalnih stručnjaka iz područja kulture s osobitim naglaskom na kulturalni menadžment, medijsku kulturu ili knjižničarstvo. Praktični dio nastave u okviru obveznih radionica podrazumijeva novi pristup izvođenja nastave izvan visokog učilišta primjenom teorije u praksi.

Izborni kolegiji osmišljeni su tako da student može odabrati izborne kolegije iz pojedinog smjera i izborne kolegije iz zajedničkog modula Kulturologije koji su istovjetni za sva tri smjera: Kulturalni menadžment, Medijsku kulturu i Knjižničarstvo. Studentima se također pruža mogućnost izbora izbornih kolegija iz svih drugih znanstveno-nastavnih i umjetničko-nastavnih sastavnica Sveučilišta koje je utvrdio Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Tri skupine izbornih kolegija jamče veću pokretljivost studenta u okviru preddiplomskog interdsiciplinarnog studija Kulturologije u sva tri smjera ali i veću pokretljivost studenata u okviru Sveučilišta.

KOMPETENCIJE

Kulturalni menadžment

Nakon završenog preddiplomskog studija sveučilišni prvostupnik stječe znanja, kompetencije i vještine organizacije i menadžmenta u području kulture koje studentima osiguravaju konkurentnost na tržištu rada, i to posebice pri zapošljavanju u poslovima upravljanja kulturnim institucijama poput kazališta, galerija, muzeja, medijskih i marketinških tvrtki. Programski modul kulturalnog menadžmenta uz kompetencije za rad u manadžmentu/upravi kulturnih institucija, nudi i posebne kompetencije i vještine potrebne menadžerima u javnoj i državnoj upravi, ustanovama u srednjem i visokom obrazovanju, ali i drugim srodnim poslovima kao što su organizacija i koordinacija raznorodnih kulturnih manifestacija poput koncerata, izložbi, festivala, tribina i sličnih kulturnih zbivanja te poslova vezanih uz kulturni turizam.

Medijska kultura
Nakon završenog preddiplomskog studija sveučilišni prvostupnik stječe znanja, posebne kompetencije i vještine koje studentima osiguravaju konkurentnost na tržištu rada, i to posebice pri zapošljavanju u nizu kulturnih institucija u poslovima za odnose s javnošću u najširem smislu, raznorodnim medijima (novinama, časopisima, revijama, radiju, televiziji, internetskim portalima) i drugim srodnim poslovima u području kulture u javnom i privatnom sektoru. Posebne kompetencije predviđene programskim modulom Medijska kultura počivaju na stjecanju praktičnih vještina suradnjom i izravnim susretom s profesionalcima i medijskim praksama (televizijskim, radijskim, novinskim, blogovskim, marketinškim).

Knjižničarstvo
Nakon završenog preddiplomskog studija sveučilišni prvostupnik stječe znanja, posebne kompetencije i vještine koje mu osiguravaju konkurentnost na tržištu rada, i to posebice pri zapošljavanju u području knjižnične djelatnosti u nizu kulturnih institucija kao što su državni arhivi, nacionalne i sveučilišne, gradske te školske knjižnice, ali i sve druge javne ustanove koje posreduju informacije i znanje. Novi profil predviđen programskim modulom knjižničarstvo studentima osigurava poznavanje praktičnih vještina i kompetencija kao što su npr. katalogiziranje knjižnične građe, korištenje različitih informacijskih tehnologija te upoznavanje modela zaštite i digitalizacije knjižnične građe.

Akademski naziv koji se stječe nakon završetka preddiplomskog studija
• Sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalareus/baccalaurea) Kulturologije, smjera Kulturalni menadžment (univ. bacc. cult.)
• Sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalareus/baccalaurea) Kulturologije, smjera Medijska kultura (univ. bacc. cult.)
• Sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalareus/ baccalaurea) Kulturologije, smjera Knjižničarstvo (univ. bacc. cult.)