Sveučilišni interdisciplinarni studij Kulturologije

Smjerovi: Kulturalni menadžment, Medijska kultura i Knjižničarstvo
Trajanje studija: Studij traje 2 godine odnosno 4 semestara.

Struktura studija

Diplomski sveučilišni interdisciplinarni studij Kulturologije drugi je ciklus obrazovanja koji nakon završenog prvog ciklusa (preddiplomskog sveučilišnog interdisciplinarnog studija Kulturologije) sveučnilišnim prvostupnicima omogućuje nastavak studija. Studijski program sveučilišnog diplomskog interdisciplinarnog studija Kulturologije izvodi se kao i prediplomski studij prema jedinstvenom interdisciplinarnom modelu utemeljenom na tri smjera na kojima se studenti-kulturolozi uže profiliraju kao stručnjaci u području kulture. Smjerovi Kulturalni menadžment, Medijska kultura i Knjižničarstvo čine 3 zasebne cjeline i istodobno su povezani zajedničkim ishodišnim programskim modulom – Kulturologija. Sveučilišni diplomski interdisciplinarni studij Kulturologije izvodi se tijekom četiri semestra odnosno dvije godine. Nastava je u 4. semestru druge godine studija u cijelosti individualizirana i temelji se na samostalnom istraživačkom radu studenata i individualnim mentorskim konzultacijama u svrhu izrade diplomskog rada. Ritam studija prilagođen je interesima i potrebama studenata, posebno njihove uže profilacije u okviru odabranog smjera. Stručno usavršavanje jamči i suvremeni pristup praktičnoj nastavi koja se realizira u različitim kulturnim institucijama, medijskim kućama i knjižnicama na području istočne Hrvatske.

Studijski program čine:
• Obvezni opći kolegiji
• Obvezni stručni kolegiji
• Obvezne radionice
• Izborni kolegiji

Skupina obveznih općih kolegija predstavlja zajednički modul tijekom 3 semestara za sve smjerove: Kulturalni menadžment, Medijska kultura i Knjižničarstvo. Skupina obveznih općih kolegija kao zajednički modul sveučilišnog interdisciplinarnog studija Kulturologije sadrži niz općih kolegija koji obrazuju studente na teorijskoj razini i omogućavaju proučavanje različitih znanstvenih polja i znanstvenih grana u okviru društvenih i humanističkih znanosti te umjetnosti: povijesti i teorije književnosti, jezikoslovlja, filozofije, povijesti, ekonomije, prava, informacijskih znanosti te umjetnosti.

Skupina obveznih stručnih kolegija omogućuje studentu izborom jednog od tri smjera uže visokostručno profiliranje na diplomskoj razini u području kulture: Kulturalnog menadžmenta, Medijske kulture ili Knjižničarstva. Skupina obveznih stručnih kolegija predstavlja modul stručnih kolegija za svaki pojedini smjer i studentima omogućuje užu profilaciju u okviru kulture s naglaskom na ekonomiju-menadžment i upravljanje u kulturi, medijsku kulturu te knjižničarstvo.

Obvezne radionice u sva tri smjera, uz obrazovanje na teorijskoj i stručnoj razini omogućuju stručno osposobljavanje na praktičnoj razini te suradnju s kulturnim ustanovama (kazališta, galerije, muzeji, državni arhiv, knjižnice, opće i specijalne, visoka učilišta, medijske kuće, nakladničke tvrtke) i stručnjacima iz prakse kako bi studenti bili u okruženju struke za koju se obrazuju. Na taj se način studenti izravno susreću s djelatnostima vezanim za različite oblike javnog komuniciranja te poslove organizacije i upravljanja u privatnom i javnom sektoru na području kulture. Obvezne radionice predstavljaju neposredno povezivanje teorijskih spoznaja s praktičnom primjenom u struci uz asistenciju visoko profesionalnih stručnjaka iz područja kulture s osobitim naglaskom na kulturalni menadžment, medijsku kulturu ili knjižničarstvo. Praktični dio nastave u okviru obveznih radionica podrazumijeva novi pristup izvođenja nastave izvan visokog učilišta primjenom teorije u praksi.

Izborni kolegiji su osmišljeni tako da student može odabrati izborne kolegije iz pojedinog smjera i izborne kolegije iz zajedničkog modula Kulturologije koji su istovjetni za sva tri smjera: Kulturalni menadžment, Medijsku kulturu i Knjižničarstvo. Studentima se također pruža mogućnost izbora izbornih kolegija iz svih drugih znanstveno-nastavnih i umjetničko-nastavnih sastavnica Sveučilišta koje je utvrdio Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Tri skupine izbornih kolegija jamče veću pokretljivost studenta u okviru diplomskog interdsiciplinarnog studija Kulturologije u sva tri smjera ali i veću pokretljivost studenata u okviru Sveučilišta.

KOMPETENCIJE

Kulturalni menadžment
Nakon završenog Sveučilišnog interdisciplinarnog studija Kulturologije na smjeru Kulturalni menadžment student i na diplomskoj razini stječe znanja, kompetencije i vještine visokoobrazovanog stručnjaka (mag. kulturologije) u području razvoja i unaprjeđenja organizacije i menadžmenta u kulturi koje studentima osiguravaju konkurentnost i fleksibilnost na tržištu rada, i to posebice pri zapošljavanju u poslovima upravljanja kulturnim institucijama poput kazališta, galerija, muzeja, medijskih i marketinških tvrtki. Programski modul kulturalnog menadžmenta uz kompetencije za rad u manadžmentu/upravi kulturnih institucija, nudi i posebne kompetencije i vještine potrebne menadžerima u javnoj i državnoj upravi, ustanovama u srednjem i visokom obrazovanju, ali i drugim srodnim poslovima kao što su organizacija i koordinacija raznorodnih kulturnih manifestacija poput koncerata, izložbi, festivala, tribina i uopće kulturnih zbivanja te poslova vezanih uz kulturni turizam.

Medijska kultura
Nakon završenog Sveučilišnog interdisciplinarnog studija Kulturologije na smjeru Medijska kultura student i na diplomskoj razini stječe znanja, kompetencije i vještine visokoobrazovanog stručnjaka (mag. kulturologije) u području medijske kulture koje studentima osiguravaju konkurentnost na tržištu rada, i to posebice pri zapošljavanju u nizu kulturnih institucija u poslovima za odnose s javnošću u najširem smislu, raznorodnim medijima (novinama, časopisima, revijama, radiju, televiziji, internetskim portalima) i drugim srodnim poslovima u području kulture u javnom i privatnom sektoru. Posebne kompetencije predviđene programskim modulom Medijska kultura počivaju na stjecanju praktičnih vještina suradnjom i izravnim susretom s profesionalcima i medijskim praksama (televizijskim, radijskim, novinskim, blogovskim, marketinškim).

Knjižničarstvo
Nakon završenog Sveučilišnog interdisciplinarnog studija Kulturologije na smjeru Knjižničarstvo student i na diplomskoj razini stječe znanja, kompetencije i vještine visokoobrazovanog stručnjaka (mag. kulturologije) u području knjižnične djelatnosti u nizu kulturnih i javnih institucija kao što su državni arhivi, nacionalne i sveučilišne, gradske te školske knjižnice, ali i sve druge javne ustanove koje posreduju informacije i znanje. Novi profil predviđen programskim modulom knjižničarstvo studentima osigurava poznavanje praktičnih vještina i kompetencija kao što su npr. katalogiziranje knjižnične građe, korištenje različitih informacijskih tehnologija te upoznavanje modela zaštite i digitalizacije knjižnične građe.

Akademski naziv koji se stječe nakon završetka preddiplomskog studija
• smjer Kulturalni menadžment (magistar/magistrica kuturologije i kulturalnog menadžmenta
• smjer Medijska kultura (magistar/magistrica kulturologije i medijske kulture)
• smjer Knjižničarstvo (magistar/magistrica kulturogije i knjižničarstva)