G. Đerić: Trauma i kulturna intimnost: mogućnosti analize

U sklopu sveučilišnog projekta Trauma u poslijeratnoj hrvatskoj književnosti i kulturi kojemu je voditelj prof.dr.sc. Zlatko Kramarić, na Odjelu za kulturologiju je održano predavanje Trauma i kulturna intimnost: mogućnosti analize gošće predavačice dr.sc. Gordane Đerić,više znanstvene suradnice na Institutu za evropske studije u Beogradu. Cilj je projekta Trauma u poslijeratnoj hrvatskoj književnosti i kulturi književnoteorijski i književnopovijesno prikazati traumu u poslijeratnim tekstovima hrvatske književnosti (od 1995. do danas), predstaviti traumu kao nužan element u tvorbi identiteta  te u povijesnoj perspektivi pratiti razvoj diskursa o traumi, ali i promovirati politiku nade, koja bi, pak, trebala pružiti  kako  horizont novih, repolitiziranih imaginarija, tako i svih onih političkih subjekata i kolektiviteta, koji su integralni dijelovi tog repolitiziranog (hrvatskog) imaginarija.

 

Trauma i kulturna intimnost: mogućnosti analize

 

Uspostavljanje veze između sociološkog pristupa kulturne traume Piotra Sztompke i antropološkog koncepta kulturne intimnosti Michaela Herzfelda  pogodan je  teorijski okvir za analizu promjena nastalih u postsocijalističkim i posebno u postjugoslavenskim društvima. Traumu u ovim društvima ne predstavljaju samo ratna razaranja,  smjene sistema i režima, već je riječ o poljuljanom normativnom kontekstu, kulturnoj dezorijentaciji, unutrašnjem raslojavanju i porastu netrpeljivosti.

Pristup poljskog sociologa sintetičan je i pokušava tretirati utjecaj prevratničkih društvenih promjena na gubljenje kulturne orijentacije, kaotičnost opredjeljenja i iskušavanje različitih mogućnosti. Trauma je drugo lice te promjene, koju karakterizira i atrofiranje mjerila u obrazovnom sustavu, snižavanje kriterija, nagla ili postepena relativizacija općih vrijednosti. Takvo stanje odlikuje odsutnost meritokracije i nagrađivanja prema stručnosti, pa je moguće da različiti prijestupi i patologije postaju standardi u novim društvima.

Herzfeldov pojmovno-analitički koncept kulturne intimnosti zasniva se na osvjetljavanju i promišljanju stereotipa kolektivnog jastva i etnografske građe koja je lokalno relevantna, a prepoznatljiva u širim kontekstima, nacionalnom i globalnom. U centru analitičke pozornosti su narativi o kolektivnim svojstvima, koje britanski antropolog ne odbacuje kao puke stereotipe, nego se pita o njihovoj funkcionalnosti u konkretnim historijskim uvjetima i načinima na koji je njihova trajnost i svrhovitost osigurana. Štoviše, Herzfeld insistira na osvjetljavanju i izvođenju stereotipa u javnu arenu, provocirajući pitanje isticanja izvjesnih crta ili kolektivnih svojstava pred nepripadnicima zajednice, a skrivanja i poricanja drugih, kao i pitanje imitiranja i kopiranja prestižnih modela nametnutih lokalnoj zajednici. Upravo u mimikriji, pretvaranju i oblikovanju lokalnih elita prema novim uzorima, u nekritičkom kopiranju svega što dolazi iz prestižnih centara, konačno, u pristanku na ulogu prepisivača i takmičara koji nužno zaostaju,  Herzfeld vidi razloge osiromašenja ovih zajednica, njihova sistemskog slabljenja i  produbljivanja nejadnakosti.

 

Gordana Đerić je viša znanstvena suradnica u Institutu za evropske studije u Beogradu. Diplomirala  je na Filološkom fakultetu Sveučilišta u Beogradu, magistrirala na smjeru Interdisciplinarne antropologije, a doktorirala na Odjelu za antropologiju i etnologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Beogradu. Njena istraživanja obuhvaćaju studije stereotipa, imagologije i simboličke geografije, studije sjećanja, identitetskih diskursa i historije pojmova i historije. Autorica je knjiga: Suvišne reči. O intelektualcima i znanju (2016), Pisci i pitanja. Antropološki eseji (2014), Prošlost u sadašnjosti: prilozi prenosu sećanja kroz vreme (2010), Pr(a)vo lice množine: mitovi, karakteri, mentalne mape i stereotipi (2005), Smisao žrtve u tradicionalnoj kulturi Srba: antropološki ogled (1997).  Uredila je zbornike radova: Spatial Demarcations: Between the Politics of Fear and Effects on the Purse (2016), Pamćenje i nostalgija (2009) i Intima javnosti (2008). Osim u Srbiji, tekstove je izdavala u Češkoj Republici, Velikoj Britaniji, SAD, Španjoloskoj, Bugarskoj, kao i u Hrvatskoj.

 

 

 

Medijski izvještaji:

 

Slavonska televizija

HRT Radio Osijek

HRT Županijska panorama

Glas Slavonije